Povodom Dana nezavisnosti BiH u Puli održana svečana akademija i promocija knjige
Srijeda, 06 Travanj 2016

 

Iz ljubavi prema BiH i Istri

Nacionalna zajednica Bošnjaka Istre i Vijeće bošnjačke nacionalne manjine grada Pule povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine u petak, 4. ožujka 2016., u Domu hrvatskih branitelja u Puli, organizirali su svečanu akademiju i promociju knjige „Kulturni identitet nacionalne manjine Bošnjaka u Istri“ autorice mr. sc. Aide Muradbegović. Voditeljica priredbe bila je Jasmina Huskić Brinelli iz Rovinja. 

Ostvarujemo dobar i kvalitetan suživot, dijelimo i dobro i loše s našim sugrađanima

Senad Pršić, predsjednik Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre, temeljne bošnjačke udruge u Istri koja je prošle godine obilježila 20. obljetnicu osnutka i uspješnog rada, uvodno se obratio prisutnima u pulskom Domu hrvatskih branitelja. Pršić je izrazio zadovoljstvo zbog velikog odziva na obilježavanje Dana nezavisnosti BiH, u sklopu koje je i promocija književnog djela u nakladi NZBI – fotomonografije o dolasku Bošnjaka u Istru, integraciji u istarsko društvo i borbi na očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta.

„Poznato je da su se Bošnjaci u Istri, u odnosu na druge dijelove Hrvatske, najbolje integrirali u društvo. Ostvarujemo dobar i kvalitetan suživot, dijelimo i dobro i loše s našim sugrađanima – i želimo da tako nastavimo i ubuduće. Isto tako želimo svoja iskustva prenijeti i na naše mlađe generacije, kako bi naučili iz našeg primjera. Sve je manje nas koji smo došli iz Bosne i Hercegovine, a sve je više onih koji su ovdje rođeni. To je prirodan proces. I zbog toga mislim da je veoma važno da im prenesemo običaje, kulturu i tradiciju koju smo sa sobom donijeli iz Bosne i Hercegovine. Od iznimne je važnosti da njegujemo, čuvamo i jačamo naš identitet, kako bi i dalje bili ravnopravni sa svim ostalim sugrađanima u Istri“, rekao je Senad Pršić.

 Tamara Brussich, zamjenica predsjednika Skupštine Istarske županije, prisutnima je čestitala Dan nezavisnosti BiH, te prenijela pozdrave istarskog župana Valtera Flege i predsjednika Županijske skupštine Valtera Drandića. „Ono što je važno reći jeste da je Istarska županija dom svima i da je Istarska županija posebno ponosna na različitost i multikulturalnost. Naime, multikulturalnost i višejezičnost se spominje u svim bazičnim dokumentima Istarske županije. I ona zaista živi u našoj Istri. Mi volimo reći da su nacionalne manjine jedna ogrlica – i svaka nacionalna manjina je jedna perla koju naša Istra nosi oko vrata. Pa tako je i vaša nacionalna manjina jedna od tih perlica koja stvara jedan niz, a taj niz se zove – naša lijepa Istra“, rekla je Tamara Brussich.

Dr. med. Ahmed Makota, predsjednik pulskog ogranak NZBI i bivši dugogodišnji vijećnik (SDAH) u Skupštini Istarske županije, pročitao je tekst posvećen Danu nezavisnosti Bosne i Hercegovine, koji je napisao prof. dr. sc. Jusuf Šehanović iz Poreča. Tekst počinje sljedećim riječima slavnog hrvatskog književnika Miroslava Krleže: „Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Evropa, samo Bosna ima spomenike, Stećke. Što je stećak? Oličenje gorštaka Bosanaca! Što radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči i moli. Na kome je prikazan kao sužanj.“

Makota se prisjetio referenduma o nezavisnosti BiH koji je održan 29. veljače i 1. ožujka 1992. godine. Referendumsko pitanje glasilo je: „Jeste li za nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“ „Glasalo je ukupno 2.073.568 glasača (izlaznost od 63,6%), pri čemu je 99,7% bilo je „za“ nezavisnost, a 0,3% „protiv“. SDS je pozvao građane srpske nacionalnosti na bojkot referenduma i spriječio njegovo održavanje u pojedinim dijelovima zemlje. Tako je referendum pretežno bojkotiran u općinama u kojima su Srbi bili u većini. Mjesec dana nakon referenduma uslijedila je otvorena velikosrpska agresija na BiH. Referendumom za nezavisnost u skladu sa standardima međunarodne zajednice, BiH je obnovila svoju nezavisnost i od 20. svibnja 1992. godine, postala je ravnopravnom članicom UN-a, kada je i postavljena zastava ispred sjedišta UN-a na East Riveru u New Yorku. Uslijedila je agresija na našu zemlju i rat za njezinu obranu okončan je Općim okvirnim sporazumom za mir, parafiranim 21. studenog 1995. godine u američkoj zrakoplovnoj bazi u Daytonu. Daytonski sporazum zaustavio je rat, Bosna i Hercegovina dobila je plavo-žutu zastavu i grb, te himnu bez teksta“, rekao je Ahmed Makota.

Hadžija Sulejman Crnović, nakon osam dana provedenih u bolnici, za ovu posebnu priliku izrazio je želju a koju su mu organizatori i omogućili – izrecitirao je, ali i otpjevao, svoju pjesmu posvećenu Bosni i Hercegovini, matičnoj državi bošnjačkog naroda. Za emotivnu i punu ljubavi interpretaciju pjesme koja počinje stihovima: „Za tvoj Bosno rođendan, ovu pjesmu ja pjevam“, izmamio je gromoglasan aplauz svih prisutnih.

 Dobra osnova za nastavak istraživanja o prisutnosti bošnjačkog naroda u Istri

         Nakon svečane akademije uslijedila je promocija knjige autorice mr. sc. Aide Muradbegović pod nazivom „Kulturni identitet nacionalne manjine Bošnjaka u Istri“, tiskane uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine RH. U nakladi Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre knjiga je tiskana krajem 2015. godine. Knjigu su, pored autorice, predstavili Ismet Isaković, glavni urednik „Preporodovog Journala“ i član Glavnog odbora Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske „Preporod“ Zagreb i prof. dr. sc. Jusuf Šehanović, potpredsjednik Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre

Ismet Isaković je čestitajući Dan nezavisnosti BiH istaknuo da je država Bosna i Hercegovina temeljna institucija Bošnjaka, te da bošnjačka dijaspora mora na sve moguće načine pomoći njenom očuvanju i razvoju. Uvodno se osvrnuo na povijesni pregled bošnjačke dijaspore, pri čemu je citirao riječi prof. Hariza Halilovića: „Ono što dijasporu čini dijasporom, to jest specifičnom deteritorijaliziranom društvenom zajednicom, jeste postojanje osjećaja kolektivnog identiteta baziranog na zajedničkoj viziji, sjećanju ili mitu o domovini, te aktivna veza članova iseljeničke zajednice sa zemljom porijekla, zavičajem i kulturom.“

Isaković je naglasio kako su Bošnjaci u svojoj historiji imali tri dijaspore, odnosno „rasijanja“ ili raseljavanja po drugim zemljama. Prva bošnjačka dijaspora je vezana za vrijeme osmanskog prodora (od 1434. do konačnog uspostavljanja osmanske dominacije u Bosni 1463. godine), a zatim povlačenja iz Podunavlja, zapadnih dijelova Balkana i s obala Jadrana (nakon Velikog ili Bečkog rata 1683.-1699.). Druga bošnjačka dijaspora počela je s austro-ugarskom okupacijom BiH 1878. godine, dok je treća počela nakon agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992. godine. „Život Bošnjaka-muslimana postao je prava noćna mora ili 'civilizacijski šok' nakon dolaska Austro-Ugarske monarhije i instaliranja nove vlasti. Bošnjaci se nisu mirili s vlašću austrougarskog cara, i tada počinje masovan i nesretan proces iseljavanja bošnjačko-muslimanskog naroda, koje je poprimilo karakter iseljeničkog pokreta. Stotine tisuća Bošnjaka iseljavaju se poslije 1878. godine u novonastale granice Osmanskog carstva. Također, i u periodu prve i druge Jugoslavije 1920-ih, 1950-ih i 1960-ih godina Bošnjaci, naročito iz Sandžaka, iseljavaju se u Tursku. Ne treba onda čuditi podatak da u Turskoj živi više Bošnjaka nego na cijelom ostatku Dunjaluka. Preko 4 milijuna turskih državljana govori bosanski jezik, zna bošnjačke/bosanske običaje, narodne pjesme, te ima bližu i dalju rodbinu u Novom Pazaru, Pljevljima, Sjenici, Tutinu, Bijelom Polju, Rožaju, Trebinju, Goraždu, Sarajevu, Zenici, Tuzli, Banja Luci, Bihaću... S druge strane, agresija na BiH u periodu od 1992.-1995. uzrokovala je muhadžirluk nekoliko stotina tisuća Bošnjaka u skoro sve zemlje svijeta – od Zapadne Europe i Skandinavije, preko arapskih zemalja i Sjeverne Amerike do Australije i Novog Zelanda. Postoje pouzdani podaci da samo u SAD tokom i nakon rata dolazi oko 250.000 Bošnjaka, pri čemu se formiraju dvije jake bošnjačke 'izbjegličke kolonije' – u St. Louisu, s oko 50.000, i u Chicagu, s oko 40.000 Bošnjaka“, rekao je Isaković.

Govoreći o knjizi mr. sc. Aide Muradbegović izrazio je oduševljenje s naslovnom stranicom knjige, na kojoj su prikazani mladi istarski Bošnjaci kako u prepoznatljivim narodnim nošnjama plešu ispred Slavoluka Sergijevaca ili kako ga Puljani nazivaju – Zlatnih vrata, antičkog rimskog slavoluka u Puli. „Kada sam prvi puta vidio naslovnicu knjige pomislio sam kako stari Rimljani, gradeći slavoluk prije više od 2.000 godina, nisu mogli niti sanjati koji narodi i ljudi će živjeti na ovim područjima – i u kojim nošnjama će plesati ispred njega. Rimljani su rekli: 'Scripta manent', ili – zapisano ostaje. Profesorica Muradbegović je napisala vrijedno djelo, knjigu koja je dobra osnova za nastavak istraživanja i nastavak zapisivanja o prisutnosti bošnjačkog naroda na ovim područjima. Počela je skupljati kamenčiće za mozaik o Bošnjacima na teritoriju Istre, kako bi priča o bošnjačkom narodu na istarskom poluotoku ostala zapisana za sva vremena. Knjiga 'Kulturni identitet nacionalne manjine Bošnjaka u Istri' svojevrsno je osvježenje na bošnjačkoj kulturnoj sceni, prvenstveno jer je prožeta egzaktnim znanstvenim istraživanjima. Već iz sadržaja se vidi ozbiljnost pristupa tematici obrađenog u okviru ozbiljnog znanstveno-istraživačkog rada, što se zapravo i očekuje od autorice, s obzirom na izvrsnu znanstvenu biografiju“, rekao je Isaković.

Istaknuo je da je Istra za Bošnjake iz drugih dijelova Hrvatske, zapravo, jedno neistraženo područje i neistraženo bošnjačko blago, nedovoljno povezano s ostatkom bošnjačkog nacionalnog korpusa u Hrvatskoj. Bošnjaci su u Istru došli tokom procesa industrijalizacije bivše Jugoslavije, nakon Drugog svjetskog rata, počevši u drugoj polovici 50-ih godina 20. stoljeća. Tadašnje ekonomske migracije vezane su za dva osnovna pravca: prvi, prema Zagrebu i Sisku, i drugi, prema Rijeci i Istri. Čestitajući Nacionalnoj zajednici Bošnjaka Istre na 20-godišnjem uspješnom radu na očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta, Isaković je naglasio kako „Bošnjaci nisu samo sevdalinka, narodna kola, burek i baklava – iako i to jesmo – mi smo i pisana riječ“, pritom ističući da imamo visokoobrazovane kadrove koji su u stanju napisati kvalitetna djela poput promovirane fotomonografije.

U kontekstu očuvanja bošnjačkog identiteta posebno je istaknuo značaj usvajanja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u prosincu 2002. godine, koji je ubrzao proces afirmacije nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Za ilustraciju, rekao je kako je do tada bilo osnovano samo jedno bošnjačko kulturno-umjetničko društvo u cijeloj Hrvatskoj, KUD „Bosana“ iz Zagreba, a danas samo u Istri djeluje pet bošnjačkih KUD-ova: u Puli, Vodnjanu, Labinu, Kršanu i Buzetu. U očuvanju kulturnog identiteta došli smo do toga da sada imamo tradicionalne Smotre bošnjačkih kulturno-umjetničkih društava Hrvatske. Tako je u listopadu 2015. u Sisku održana 8. Smotra s 300-tinjak učesnika. „U periodu od 10-ak godina Bošnjaci su uspjeli sačuvati svoje sevdalinke, narodna kola, uspjeli su 'brendirati' tradicionalne bosanske kulinarske specijalitete... Međutim, kako dalje, naročito u svjetlu velike političke razjedinjenosti koja se ispoljila tokom parlamentarnih izbora? Iznimno je važno sačuvati se od asimilacijskih procesa, sačuvati svoj nacionalni kulturni i identitet, ali i ojačati političku poziciju u Hrvatskoj. Mislim da je nakon procesa očuvanja sevdalinki i narodnih kola iznimno važno političko profiliranje, definiranje nacionalnih prioriteta i kvalitetno informiranje. Nadam se da će i knjiga profesorice Muradbegović pomoći u tome“, zaključio je Ismet Isaković, glavni urednik „Preporodovog Journala“.

Temeljni udžbenik za naše mlade, ali i za stare

         „Pozivam naš narod da kročimo uspravno, da se ne stidimo što smo Bošnjaci jer smo pošteni ljudi, vrijedni, humani, obrazovani. Drago mi je da danas u Nacionalnoj zajednici Bošnjaka Istre ima puno mladih i pametnih ljudi. Uključivanje mladih dio je i programa NZBI. Bilo je situacija da se stide naši mladi da su Bošnjaci, danas je to kapital. U pripremi je projekt kojeg provodim, 'Obrazovni, kvalifikacijski i gospodarski resursi Bošnjaka u Istarskoj županiji' – hoćemo da pokažemo koliko smo snažni u obrazovanju, ali i gospodarstvu“, uvodno je rekao prof. dr. sc. Jusuf Šehanović.

Istaknuo je da knjiga „Kulturni identitet nacionalne manjine Bošnjaka u Istri“ sadrži sedam poglavlja. Prvo poglavlje obuhvaća šest podtema i upoznaje čitatelje s povijesnim okolnostima u kojima Bošnjaci, kao dio slavenskim plemena, dolaze na balkansko područje. Sadržaji podtema dalje objašnjavaju položaj Bošnjaka u raznim povijesnim okolnostima i načinima na koji prihvaćaju društveno-političke pritiske osvajačkih zemalja u kojima se odvijala povijest Bosne i Hercegovine: Osmanskom carstvu, Austro-Ugarskoj monarhiji, Kraljevini SHS, Kraljevini Jugoslaviji, NDH, SFR Jugoslaviji i, na kraju, nezavisnoj državi Bosni i Hercegovini, koja se još uvijek oporavlja od strahovite agresije, genocida i etničkog „čišćenja“ počinjenog nad bošnjačkim stanovništvom. U povijesnom hodu opisuje se način na koji su Bošnjaci uspjeli sačuvati svoju etničku pripadnost, svoje bošnjačke korijene, unatoč raznim neprihvatljivim rješenjima do konačnog priznanja nacionalnog identiteta 1993. godine povijesnim nazivom Bošnjak.

Drugo poglavlje problematizira pitanje dijaspore, kao pojave raseljavanja malih naroda koji trajno napuštaju svoju matičnu domovinu, te kriterije za njezino definiranje. Razjašnjavaju se razlozi iseljavanja velikog broja Bošnjaka u daljoj i bližoj povijesti širom svijeta, te načinima na koje se uspijevaju integrirati u nove životne uvjete.

U trećem poglavlju pozornost je usmjerena na bošnjačku dijasporu u Istri, načinima na koje raseljeni Bošnjaci u gradovima i općinama istre njeguju svoj kulturni identitet i to organiziranjem raznih kulturnih manifestacija na istarskim prostorima. U čvrstoj povezanosti s matičnom domovinom, ali i s Republikom Hrvatskom obilježavaju se značajni datumi obiju država. Priložena je detaljna fotodokumentacija raznolikih oblika kulturnih manifestacija Bošnjaka, a uz prigodne tekstove prezentira se način i kvaliteta integracije bošnjačke nacionalne manjine u multikulturnoj Istri.

Ostala četiri poglavlja odnose se na zaključak, sažetak, literaturu i priloge.

„Profesorica Aida Muradbegović napisala je temeljni udžbenik za naše mlade, ali i za stare – da se upoznamo i prenosimo drugima, odakle smo i tko smo. Kao recenzent zaključio sam da je ova knjiga izvorni znanstveni rad, koji ćemo dopunjavati i proširivati. Namjena knjige je da dopre do sviju nas, do škola gdje se uče naša djeca, u knjižnice škola, gradske knjižnice. Pritom je NZBI napravila raspored distribucije knjige. Profesorica je dala i definiciju nacionalnog identiteta, odnosno pet elemenata koji definiraju jednu skupinu, naciju – povijesna tradicija, običaji i moral, jezik, književnost i umjetnost. Identifikatori se odnose na Istarsku županiju, a istražujući došla je do NZBI, gdje smo joj dali na raspolaganje sve naše projekte, planove, fotografije, programe, koji su identični identifikatorima jedne nacionalne manjine“, naglasio je prof. dr. sc. Jusuf Šehanović.

Autorica mr. sc. Aida Muradbegović, prof. visoke škole, uvodno se zahvalila recenzentu Jusufu Šehanoviću, zatim suradnicima Senadu Pršiću i Mireli Čaušević, kao i Mehmedu Džekiću, koji je dostavio kvalitetne materijale o Istarskim ugljenokopima „Raša“. Istaknula je kako je dužnost starijih naučiti i nacionalno osvijestiti mlađe generacije da znaju tko su. „Čovjek koji odlazi u veliki bijeli svijet, a ne zna otkud je – totalno je izgubljen. Čovijek koji zna gdje pripada, gdje su mu korijeni – on se osjeća sigurno i dobro, bilo gdje da ode. I zbog toga knjiga je napisana s ciljem da se usmjeri na najmlađe generacije, da oni osjete i osvijeste tko su, bez obzira da li su njihovi roditelji rođeni ovdje, ili roditelji njihovih roditelja… Oni imaju svoje korijene i oni trebaju znati tko su. Mislim da je ova knjiga za sve ljude dobre volje. Dobra je za roditelje Bošnjake, zatim za učitelje – da budu svjesni otkud dolaze djeca Bošnjaka koje podučavaju i da shvate da su korijeni Bošnjaka kao i kod svih južnoslavenskih naroda“, rekla je mr. sc. Aida Muradbegović, koja se na kraju obraćanja posebno zahvalila se Nacionalnoj zajednici Bošnjaka Istre – „žili kucavici i zdravoj bošnjačkoj jezgri u Istri“

Ugovori o stipendiranju  

U okviru programa obilježavanja Dana nezavisnosti BiH tri nadarene pulske studentice bošnjačke nacionalnosti – Šejla Botonjić, Jasmina Crnalić i Amela Bešić – potpisale se Ugovore o stipendiranju s Fondom za stipendiranje Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske. Stipendije su, između ostaloga, zaslužile zbog odličnog uspjeha na fakultetu i aktivnog učešća u radu Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre.

Na kraju programa Amir Rešidović i Denis Šahić odsvirali su nekoliko sevdalinki. Brojni prisutni su još dva sata nakon završetka programa ostali u Domu hrvatskih branitelja, međusobno se družeći u dobrom ozračju prožetom ljubavlju prema Bosni. 

Kliknite da bi otvorili sliku!
Kliknite da bi otvorili sliku!
Kliknite da bi otvorili sliku!
Kliknite da bi otvorili sliku!
Kliknite da bi otvorili sliku!
Kliknite da bi otvorili sliku!
Kliknite da bi otvorili sliku!
Kliknite da bi otvorili sliku!
Kliknite da bi otvorili sliku!
 

Tekst: M. Čaušević, foto: Asim Čabaravdić i M. Čaušević  

Zadnja Promjena ( Ponedjeljak, 18 Travanj 2016 )