Deprecated: Assigning the return value of new by reference is deprecated in /home/nzbi/public_html/includes/joomla.php on line 829
Nacionalna Zajednica BoÜnjaka Istre - Zna─Źaj knji┼żevnog izdava┼ítva u stvaranju identiteta Bo┼ínjaka Promocija ÔÇ×Edicija Bo┼ínjaciÔÇť
Nacionalna Zajednica BoÜnjaka Istre  
Novosti arrow Novosti arrow Zna─Źaj knji┼żevnog izdava┼ítva u stvaranju identiteta Bo┼ínjaka Promocija ÔÇ×Edicija Bo┼ínjaciÔÇť
Zna─Źaj knji┼żevnog izdava┼ítva u stvaranju identiteta Bo┼ínjaka Promocija ÔÇ×Edicija Bo┼ínjaciÔÇť Ispis E-mail
Ponedjeljak, 16 Prosinac 2019

U organizaciji Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre, u subotu, 14.12.2019. godine u Hotelu Park Plaza Histria odr┼żana je knji┼żevna tribina „Zna─Źaj knji┼żevnog izdavaštva u stvaranju identiteta Bošnjaka“ Promocija „Edicija Bošnjaci“.  Program je realiziran uz financijsku potporu Istarske ┼żupanije.

U uvodnom dijelu predsjednik Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre i Bošnja─Źke nacionalne zajednice Hrvatske Senad Prši─ç naglasio je va┼żnost Edicije Bošnjaci, te smo se stoga kao BNZH na poziv i uklju─Źili u ovaj hvale vrijedan projekt. Program je otvoren uz pjesmu „Bosno moja“ u aran┼żmanu Amira Rešidovi─ça.

Promotori „Edicije Bošnjaci“ bili su gosti iz Sarajeva  prof. dr.sc. Sanjin Kodri─ç, predsjednik BZK Preporod i Filip Mursel Begovi─ç glavni urednik tjednika STAVa.  Nacionalnim identitetom op─çenito, utvr─Ĺuje se pripadnost nekog naroda odre─Ĺenoj naciji koja ima svoj jezik, teritorijalnu povezanost i kulturnu i etni─Źku srodnost.  Pojam nacionalne  kulture odnosi se na sve ono što je stvorila jedna nacija- narod, na materijalnom i duhovnom podru─Źju. Dakle, nacionalna kultura i identitet Bošnjaka je odre─Ĺen povijesnom tradicijom, obi─Źajima i moralom, religijom, jezikom, umjetnoš─çu (glazbom, kulturom knji┼żevnoš─çu itd). Upravo navedene teme su obra─Ĺene u izdava─Źkom projektu „Edicija Bošnjaci“ koja je temelj za obradu i razumijevanje bošnja─Źke povijesti, tradicije, jezika, kulture, knji┼żevnosti, umjetnosti i ostalih oblika stvaralaštva. Edicija Bošnjaci bi ostala kao trajni zapis kao znanstveno gradivo za postoje─çe i nadolaze─çe generacije Bošnjaka.

Kapitalni izdava─Źki projekt o identitetu Bošnjaka 

“Edicija Bošnjaci” nau─Źno-istra┼żiva─Źki je projekt koji se priprema povodom 25. godina od organiziranja Bošnja─Źkog sabora, odr┼żanog 28. septembra 1993. u sarajevskom hotelu “Holiday Inn”. Inicijator projekta je tjednik Stav (medijska ku─ça “Simurg Media”) i Internacionalni univerzitet u Sarajevu. “Edicija Bošnjaci” realizirana je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavaju─çeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nj. E. Bakira Izetbegovi─ça. Uva┼żeno je da po­vo­dom ovog va┼żnog datuma, kada su Bošnjaci vratili svoje povijesno ime, treba provesti nau─ŹnoÔÇĹistra­┼żi­va─Źki projekt iz kojeg ─çe izrasti knji┼żna edicija kao trajna vrijednost od op─çe ko­ri­sti za bošnja─Źki narod.

Projekt je proveden s namjerom da rezultati istra┼żivanja budu objavljeni u “Ediciji Bošnjaci”, a realizirao se u suizda­va­štvu “Simurg Medije” (sedmi─Źnog lista Stav) i Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, s partnerstvom JU Muzej “Alija Izetbegovi─ç” te ostalim partnerima: Bošnja─Źkim nacionalnim vije─çem (Republika Srbija), Bošnja─Źkim vije─çem u Crnoj Gori, Bošnja─Źkom nacionalnom zajednicom Hrvatske i Bošnja─Źkim kulturnim savezom Slovenije.

Glavni urednik projekta “Edicija Bošnjaci” je Filip Mursel Begovi─ç, a izvršni urednik Mahir Sokolija. “Edicija Bošnjaci” rezultat je nau─Źno-istra┼żiva─Źkog projekta Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, koji je podr┼żalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Voditelj nau─Źno-istra┼żiva─Źkog projekta jeste Admir Mulaosmanovi─ç, a koordinatori projekta Fahrudin Rizvanbegovi─ç i Adnan ┼Żiško. Sponzor projekta je “BH Telecom”. Raskošan dizajn naslovnica, s motivima umjetnosti bosanskog srednjovjekovlja, potpisuje Emir Isovi─ç.

Deset knjiga “Edicije Bošnjaci” bit ─çe objavljeno u dva kola. I. kolo javnosti je predstavljeno u 2018. godini i rije─Ź je o sljede─çim naslovima: Bosanski jezik (Jasmin Hod┼żi─ç), Kratka historija kulture Bošnjaka (Nirha Efendi─ç, Ibrahim Krzovi─ç, Almedina ─îengi─ç, Merima ─îauševi─ç i Lejla Kodri─ç Zaimovi─ç), Kratka politi─Źka historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanovi─ç), Alija Izetbegovi─ç (Faris Nani─ç) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnja─Źke knji┼żevnosti i esejistike (Sead Šemsovi─ç, Dijana Had┼żizuki─ç i Nehrudin Rebihi─ç).

II. kolo se nalazi u pripremi te ─çe iza─çi 2020. godine Rije─Ź je o sljede─çim naslovima: Kratka historija BošnjakaKratka historija islama u BiHKratka historija bošnja─Źke knji┼żevnostiGenocid nad BošnjacimaKratka historija Armije Republike BiH.

Tijekom predstavljanja ove Edicije Filip Mursel Begovi─ç istaknuo je da knjige obuhva─çaju period od srednjeg vijeka pa sve do suvremenosti. 

-Iako su nam to ─Źesto podmetali mi nismo Turci i Bošnjaci ne postoje od dolaska Osmanskog carstva. Stoga Edicija ‘Bošnjaci’ prati historijski kontinuitet od srednjeg vijeka, a zalazi i dublje u historiju - rekao je Begovi─ç.

Naglasio je kako izbor iz bošnja─Źke knji┼żevnosti i esejistike ponajbolje pokazuje o kojem vremenskom rasponu govorimo. Od srednjeg vijeka, zatim osmanskog perioda kada su Bošnjaci pisali i na turskom, arapskom i perzijskom jeziku, preko Austrougarske, Kraljevine Jugoslavije, NDH, komunizma sve do danas.

-U ovaj izbor je uklju─Źen veliki broj zna─Źajnih bošnja─Źkih knji┼żevnika iz Hrvatske i sa Sand┼żaka. Što se ti─Źe ove Edicije, za nas granice nema, Bošnjaci se promatraju u totalitetu - istaknuo je Begovi─ç. Upozorio je kako posvajanja i preimenovanja Bošnjaka traju ve─ç 120 godina te kako je potrebno napokon izdati enciklopediju, s obzirom da su Bošnjaci jedini narod u Europi koji je nikada nije izradio. Naveo je da nikada nije napisana knjiga pod imenom Historija bošnja─Źke knji┼żevnosti, unato─Ź tome što je do sada napravljen veliki posao u sistematizaciji i kanonizaciji bošnja─Źke knji┼żevnosti.

Kada govorimo o kulturi Bošnjaka, mi nu┼żno govorimo o procesima pro┼żimanja i interkulturalnom srodstvu tri, odnosno ─Źetiri kulture u BiH, uzimaju─çi u obzir sefardsku kulturu kazao je prof.dr. Sanjin Kodri─ç.

Knjige su pisane popularno-nau─Źnim stilom kako nepotrebne informacije ne bi zamarale ─Źitatelje i kako bi knjige bile pristupa─Źne svima, istaknuto je na predstavljanju.

Kliknite da bi otvorili sliku!
Kliknite da bi otvorili sliku!
 

 
« Prethodna   SljedeŠa »