Nacionalna Zajednica Bošnjaka Istre  
Novosti arrow Novosti arrow Izazovi bošnjačke zajednice u procesu integracije u hrvatsko društvo
Izazovi bošnjačke zajednice u procesu integracije u hrvatsko društvo Ispis E-mail
Subota, 08 Prosinac 2018

U organizaciji Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre, u subotu 17. studenog 2018. godine u hotelu park Plaza Histria u Puli održan je Znanstveni skup: Izazovi bošnjačke zajednice u procesu integracije u hrvatsko društvo. Program je sufinanciran sredstvima Državnog proračuna putem Savjeta za nacionalne manjine.

Znanstveni skup pokušao je pronaći odgovore na pitanje na koji način se pripadnici bošnjačke, ali i drugih manjina, koji su također prisustvovali skupu, mogu kvalitetnije integrirati u društvo, i to jačanjem vlastitog nacionalnog identiteta.

Znanstveni skup otvorio je predsjednik BNZH i NZBI Senad Pršić, zahvalivši prisutnima na dolasku te istaknuvši da se o ovim i ovakvim temama treba stalno govoriti kako bi se pripadnici naše manjine upoznali sa pravima, ali i obvezama u procesu integracije.

Ispred Istarske županije prisutne je pozdravila zamjenica župana Sandra Čakić Kuhar, naglasivši da se u Istri zaista živi multikulturalizam da su nam to temeljne vrijednosti uz antifašizam, vjerske  te spolnu ravnopravnost te smo po tome i poznati i prednjačimo pred ostalima u državi.  Danas su te vrijednosti multikulturalizma itekako važne budući da bauk ekstremizma kruži Europom i upravo zato je ova današnja tema od posebne vrijednosti.

Teme Znanstvenog skupa obradili su istaknuti i kompetentni predavači sa dugogodišnjim iskustvom u ovim područjima, tako su se posjetitelji mogli upoznati sa slijedećim temama:

  1. Analiza stvarnih dosega u konzumaciji prava bošnjačke nacionalne manjine u županiji (zapošljavanje, sloboda nacionalnog izjašnjavanja, uvođenje manjinskog jezika u škole, rješavanje tekućih životnih pitanja pripadnika nacionalnih manjina na lokalnoj razini i sl.) - Predsjednik BNZH Senad Pršić, struč.spec.oec.
  2. Zapošljavanje – dosljedna primjena zakona koji reguliraju zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina – prof.dr.sc. Sead Berberović
  3. Medijska zastupljenost manjina u sredstvima javnog informiranja – prof. Sead Alić
  4. Financiranje i funkcioniranje manjinskih asocijacija Bermin Meškić, mag.iur. – predstavnik bošnjačke nacionalne manjine u Savjetu za nacionalne manjine RH
  5. Kulturni identitet nacionalne manjine Bošnjaka u Istarskoj županiji - mr.sc. Aida Muradbegović

Analizu stvarnih dosega u konzumaciji prava bošnjačke nacionalne manjine u Istarskoj županiji govorio je predsjednik BNZH i NZBI Senad Pršić ustvrdivši da smo preorganizirani budući da imamo brojne udruge, vijeća bošnjačke manjine i stranke. No, svi skupa ne komuniciramo dovoljno. Prema izloženom, podijeljeni smo kao otoci. Prema  Zakonu o udrugama, za osnivanje udruge potrebno je tri člana, te se prema tome ostale udruge izjednačavaju sa udrugama nacionalnih manjina, što i nije dobro budući da se udruge nacionalnih manjina bave specifičnim manjinskim pravima, a s druge strane, dovoljne su tri osobe da osnuju udrugu nacionalne manjine te takvim načinom zbunjuju i građane.  Jedan od otoka predstavljaju udruge, zajednice čiji je zadatak njegovanje identiteta i kulture,  te folklorna društva koja se bave očuvanjem folklora i tradicije. Drugi otok su vijeća bošnjačkih nacionalnih manjina, općinsko, gradsko i županijsko vijeće te predstavnici bošnjačke manjine. Vijeća bi trebala biti politička tijela koja prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina imaju pravo: Predlagati tijelima jedinice samouprave mjere za unaprjeđivanje položaja nacionalne manjine u državi ili na nekom njenom području, uključujući davanje prijedloga općih akata kojima se uređuju pitanja od značaja za nacionalnu manjinu tijelima koja ih donose

-          isticati kandidate za dužnosti u tijelima državne uprave i tijelima jedinica samouprave

-           biti obaviješteni o svakom pitanju o kome će raspravljati radna tijela predstavničkog tijela jedinice samouprave, a tiče se položaja nacionalne manjine;

-          –  davati mišljenja i prijedloge na programe radijskih i televizijskih postaja na lokalnoj i regionalnoj razini namijenjene nacionalnim manjinama ili na programe koji se odnose na manjinska pitanja.

Treći otok su političke stranke, konkretno sa bošnjačkim predznakom su tri bošnjačke stranke u Republici Hrvatskoj čiji je zadatak političko djelovanje i sudjelovanje na izborima.

Prema izloženom izgleda da smo dobro organizirani, no ovi otoci su potpuno nepovezani, nemamo zajedničke ciljeve ili strategiju, programe koje donosimo, većinom su to kvalitetni programi, no ima i udruga koji nemaju dovoljno kadra kako bi ispunili svoje programske aktivnosti. Najveći problem su rivalstvo i svađe budući da ima pojedinaca koji ne želi ni s kim surađivati.

Rezultati ovakvog djelovanja uzrokuje podzastupljenost u predstavničkim tijelima u zapošljavanju u javnom sektoru. Kada bi komunikacija između ovih otoka bila bolja ostvarili bismo i veća prava. Objedinjavanjem svi ovih naših organizacija, na primjer u jedno tijelo koje bi se zvalo Bošnjačko nacionalno vijeće koje bi bilo povezano na temelju programskih ciljeva sačuvali bi i svrhu, odnosno cilj djelovanja, a to je opstojnost, očuvanje nacionalnih interesa i zaštita manjinskih prava.

Jedno od identitetskih obilježja je i jezik, već dugi niz se borimo da se Bosanski jezik uvede u škole, prošle godine je odobreno uvođenje nastavnog programa bosanskog jezika i kulture (model C) za obrazovanje učenika pripadnika bošnjačke nacionalne manjine u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj. Program nastavnih predmeta obuhvaća: nastavni program bosanskog jezika i književnosti, nastavni program prirode i društva s nastavnim programom povijesti i geografije, nastavni program likovne kulture i nastavni program glazbene umjetnosti.  

Nažalost, ovo u praksi i nije dobro provedeno budući da se Bosanski jezik u Istarskoj županiji uveo jedino u Umagu i Buzetu što je po nama posljedica podijeljenosti, ali i toga što su neki pojedinci smatrali da imaju ekskluzivno pravo na uvođenje bosanskog jezika, umjesto da to bude zajednički interes.

O zapošljavanju, odnosno o dosljednoj primjena zakona koji reguliraju zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina govorio je prof.dr.sc. Sead Berberović kazao je da smo deklarativno svi jednaki, dapače, manjine bi prema zakonu trebale imati pravo prednosti  pri zapošljavanju. Međutim situacija u stvarnosti je sasvim drugačija. Naime, s godinama se broj zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave,  pravosudnim tijelima te u jedinicama lokalne i područne samouprave smanjuje, i to unatoč mjerama i akcijskim planovima koje  je Vlada donosila godinama prije pristupanja EU-u. Razlozi su mnogobrojni: od ekonomske situacije, dakle gospodarske krize u kojoj se već godinama nalazimo, odluke Vlade o zabrani zapošljavanja  državnih službenika, očito neučinkovitih mjera koje je Vlada kanila provesti radi poboljšanja stanja, pa do činjenice da se manjine po zakonu već u samom natječaju trebaju deklarirati kao pripadnici manjine da bi u slučaju izjednačenja s najboljim kandidatima imali pravo prednosti. Međutim, to nije jedino pravo prednosti pri zapošljavanju, postoje i druga prava prednosti, poput onih koja imaju  hrvatski branitelji i invalidi. Tu je zakon malo nedorečen, postavlja se pitanje koje je pravo jače.

O medijskoj zastupljenost manjina u sredstvima javnog informiranja govorio je prof. Sead Alić, istaknuvši da on dolazi iz malo drugačijeg svijeta, virtualnog, medijskog svijeta. Uzrok podijeljenosti i loše koordinacije uzrok je nedostatka komunikacije budući da nema sredstava komunikacije. Kazao je da smo medijski nepismeni i nekoordinirani. Kada bismo, na primjer imali radijsku emisiju, naše razgovore i dogovore čulo bi znatno veći broj. Ono što je važno trebalo bi napraviti zajedničku vrstu komunikacije, podijeljeni smo jer su i mediji podijeljeni. Potrebna nam je škola medijskog opismenjavanja koja bi educirala i pronašla način jedinstva. Jedinstvo je u kanalu komunikacije. Nakon ovog projekta medijskog opismenjavanja, dolazi projekt medijskog ujedinjenja putem zajedničke web stranice, radio postaje, internet kanala. Ključna stvar je da moramo shvatiti da moramo komunicirati kako bismo sačuvali svoje specifičnosti.

O financiranje i funkcioniranje manjinskih asocijacija govorio je Bermin Meškić, mag.iur. predstavnik bošnjačke nacionalne manjine u Savjetu za nacionalne manjine RH voditelj Pravne službe Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, predsjednik Upravnog odbora Zirata - humanitarne organizacije

Svoje izlaganje započeo je citatom prvog predsjednika BiH, Alije Izetbegovića:  Ostani uspravan Kako ćeš pognute glave ispod zvijezda , Kojim god putem da kreneš, Na kraju čeka smrt, I sve se završava propašću, I ti ćeš umrijeti, I ovaj svijet će umrijeti 
Zato ostani uspravan

Savjet dodjeljuje sredstva sukladno Zakonu, Kriterijima i metodologiji, bodovnoj listi, te urednim izvješćima o financiranju udruga prethodnih godina. Ključna stvar je kvaliteta programa koji se apliciraju Savjetu. Gleda se i zakonito trošenje sredstava od strane udruga!!

Dana 25. 1. 2018. godine, održana je 77. sjednica Savjeta za nacionalne manjine, koju je obilježila, za nas Bošnjake, jedan od povijesnih odluka. Savjet za nacionalne manjine je, nakon kraće rasprave donio jednoglasnu odluku kojom daje suglasnost na grb i zastavu bošnjačke nacionalne manjine, sve sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina.

Odluka odnosno mišljenje o grbu i zastavi Koordinacije županijskih vijeća, vijeća grada Zagreba i predstavnika za županije bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, kao i njegova odluka  je da je bosanskohercegovačka službena zastava iz razdoblja 1992.-1998. godine na kojoj je dominiralo šest ljiljana najprikladnije rješenje za zastavu bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj (ova zastava je službeno istaknuta 21. 5. 1992. godine ispred zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku). Ta zastava, u obliku kakvom je bila, predstavljala je simbol jedinstva države Bosne i Hercegovine, bila je izraz obnovljene bosanske državnosti, pri čemu nije bila zanemarena nacionalna neutralnost novog grba. Također, ljiljan koji dominira zastavom, je simbol čistoće, nije vjerski niti ideološki obojen, ima dozu univerzalnosti i kao i međusobne tolerancije bosanskohercegovačkog društva.

Najvažniji predmet za identifikaciju srednjovjekovnog bosanskog grba, a time i zastave Bosne i Hercegovine, poslužio je mrtvački pokrov, tj. plašt kralja Tvrtka I. Kotromanića nađen prilikom iskopavanja krunidbene i grobne crkve bosanskih vladara u Milima (današnjim Arnautovićima) kod Visokog. Tada je određeno da novi državni simbol postane ljiljan iz doba bosanskog kraljevstva, pošto ne predstavlja nijednu posebnu etničku grupu u Bosni i Hercegovini. Kazao je da smatra da je to bio odraz najvećeg stupnja multikulturalizma jednog društva, koju i Bošnjaci u Hrvatskoj nastoje živjeti. Nesumnjiv je povijesni značaj zastave BiH iz razdoblja 1992.-1998. Također je činjenica je da su se Bošnjaci poistovjetili s ovom zastavom i da je ona za nas najprikladnije rješenje. Ovo je korak u pravcu čuvanja temeljnih vrijednosti i simbola Bosne i Hercegovine, a samim time i Bošnjaka ma gdje bili. Nesumnjiv je povijesni značaj te zastave. Također je činjenica da su se Bošnjaci poistovjetili s ovom zastavom. Mišljenja sam da je to korak u pravcu čuvanja temeljnih vrijednosti i simbola Bosne i Hercegovine, a samim time i Bošnjaka ma gdje bili kazao je Bermin Meškić. 

O kulturnom identitetu nacionalne manjine Bošnjaka u Istarskoj županiji govorila je mr.sc. Aida Muradbegović. Istaknula je da je Bošnjačka nacionalna manjina u Istri dio je hrvatske i europske stvarnosti. Kao nacija Bošnjaci su jedan od naroda kojih ima više u drugim zemljama nego u matičnoj domovini. Stoljećima izlagani raznim manipulacijama i surovim postupanjima još uvijek nismo dovoljno politički i nacionalno osviješten narod pa u kriznim situacijama često reagiramo u suprotnosti s našim općim interesima. Konačno priznato pravo na nacionalni identitet nazivom Bošnjak/Bošnjakinja 1993. godine obvezuje nas na dalje napore u  očuvanju i njegovanju nacionalnog identiteta u raznim socijalnim uvjetima u kojima pojedinci i obitelji bošnjačke nacionalne manjine ostvaruju svoje životne ciljeve u domovini i izvan domovine po rođenju. Nacionalnim identitetom općenito, utvrđuje se pripadnost nekog naroda određenoj naciji koja ima svoj jezik, teritorijalnu povezanost i kulturnu i etničku srodnost.  Pojam nacionalne  kulture odnosi se na sve ono što je stvorila jedna nacija- narod, na materijalnom i duhovnom području. Dakle, nacionalna kultura i identitet Bošnjaka je određen povijesnom tradicijom, običajima i moralom, religijom, jezikom, umjetnošću (glazbom, kulturom književnošću itd). Temeljem svega navedenog, Bošnjaci imaju svoju primarnu domovinu Bosnu i Hercegovinu, svoj bosanski jezik, islamsku religiju, svoju vrlo bogatu živopisnu kulturnu tradiciju. 

Dolasci prvih Bošnjaka u Istru početkom 20. stoljeća su vjerojatno bili pojedinačni jer nisu ostavili traga u istarskom okruženju. O masovnijem doseljavanja Bošnjaka u Istru može se govoriti tek pedesetih godina nakon Drugog svjetskog rata. Prvi doseljeni Bošnjaci u Istri bili su rudari koji su iz zamrlih rudarskih bazena sjeveroistočne i centralne Bosne naseljavali labinski kraj. Dakle, ranija doseljavanja Bošnjaka u Istru bila su motivirana prije svega ekonomskim razlozima. Sedamdesetih godina 20.-stoljeća bržim industrijskim razvojem ovog kraja Istre nastavljeno je doseljavanje i zapošljavanje Bošnjaka u raznim zanimanjima: građevinarstvu, poljoprivredi, metalnoj industriji, trgovini, ugostiteljstvu, turizmu. Zatvaranjem Ugljenokopa „Raša“ Bošnjaci se nisu vraćali u matičnu domovinu, već su se prilagođavali postojećoj situaciji i dalje dokazivali kao vrijedni, snalažljivi i pošteni ljudi. Preusmjeravali su se u druga zanimanja i nastavili privređivati i osiguravati potrebne materijalne uvjete za svoje obitelji i na taj način su ostajali radno aktivni. Veliki broj Bošnjaka danas ima razne obrte u građevinarstvu, metalnoj industriji, stočarstvu, poljoprivredi, ugostiteljstvu, raznim uslužnim servisima i službama i na taj su način ostali radno aktivni.

Tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu, Istra je prihvatila i veliki broj prognanih Bošnjaka od koji se jedan dio trajno naselio u Istri i povećao brojnost bošnjačkog stanovništva. Prema popisu stanovništva iz 2011. danas na području Istre živi ukupno 208.055 stanovnika, od toga je 6.146 stanovnika bošnjačke nacionalne manjine. Važno je naglasiti da opstanak raseljenih malih naroda koji su napustili svoju matičnu domovinu iz raznih razloga u novim uvjetima u značajnoj je povezanosti s uspješnom integracijom u kulturu novog okruženja u kojem su se trajno naselili. 

Na koncu, želja nam je da se još bolje i kvalitetnije integriramo u društvo u kojem živimo. Dobro smo integrirani, pogotovo u Istri, međutim, uvijek ima prostora za unapređenje odnosa i sporadičnih pojava na koje treba upozoriti i koje treba ukloniti u nekom budućem radu. Želja nam je da zaista budemo kvalitetan dio društva i da u svemu sudjelujemo. Manjina uvijek, na neki način, doživi neku neravnopravnost, diskriminaciju, što se najčešće događa prilikom zapošljavanja. Iz tog razloga smatramo da bi vlasti trebale izraditi dugogodišnji plan zapošljavanja mladih ljudi uključujući i pripadnike nacionalnih manjina. Kako bi se naši sugrađani bolje upoznali sa našim specifičnostima bilo bi dobro da je u medijima zaposleno više pripadnika nacionalnih manjina jer bi oni proizvodili i programe za manjine i na taj način smanjivali predrasude prema manjinama. Na kraju, generalno gledajući, u Hrvatskoj postoji suživot jer naša država  u tome ima iskustva. 

Kliknite da bi otvorili sliku!
Kliknite da bi otvorili sliku!
Kliknite da bi otvorili sliku!
 

 
« Prethodna   Sljedeća »