Nacionalna Zajednica Bošnjaka Istre  
Novosti arrow Novosti arrow Održan Znanstveni skup: Jačanjem identiteta do ravnopravnosti
Održan Znanstveni skup: Jačanjem identiteta do ravnopravnosti Ispis E-mail
Srijeda, 02 Studeni 2016

Nacionalna zajednica Bošnjaka Istre, organizirala je Znanstveni skup „Jačanjem identiteta do ravnopravnosti“  u hotelu Park Plaza Histria, 29.10.2016. godine, a pod pokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

O jačanju identiteta govorili su istaknute osobe koje se dugi niz godina bave ovim pitanjem, a teme i predavači bili su:

  1. Zapošljavanje – dosljedna primjena zakona koji reguliraju zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina – prof.dr.sc. Sead Berberović
  1. Rješavanje tekućih životnih pitanja pripadnika nacionalnih manjina (državljanstvo, uvođenje manjinskog jezika u škole, stjecanje specifičnog dvostrukog prava glasa) – zamjenica župana Istarske županije prof. Viviana Benussi
  2. Medijska zastupljenost manjina u sredstvima javnog informiranja - Senad Pršić, struč.spec.oec.
  3. Smanjenje predrasuda i mogućeg nasilja prema pripadnicima manjina - Perspektiva kroz vjerski odgoj -Minela Omanović, prof.religijske pedagogije - Perspektiva kroz integraciju mladih - Šejla Botonjić, univ.bacc.oec. i Jasmina Crnalić, bacc.praesc.educ.
  4. Financiranje i funkcioniranje manjinskih asocijacija Dževad Jogunčić, dipl.ing. – predstavnik bošnjačke nacionalne manjine u Savjetu za nacionalne manjine RH i viši referent za razvoj civilnog društva Grada Pule – Moris Žiković 
  5. Promicanje kulturnog i nacionalnog identiteta manjina do ravnopravnosti – prof.dr.sc. Jusuf Šehanović                                                                                            Kulturni identitet nacionalne manjine Bošnjaka u Istarskoj županiji - mr.sc. Aida Muradbegović

Znanstveni skup pokušao je pronaći odgovore na pitanje na koji način se pripadnici bošnjačke, ali i drugih manjina, koji su također prisustvovali skupu, mogu kvalitetnije integrirati u društvo, i to jačanjem vlastitog nacionalnog identiteta. Posebna pažnja bila je posvećena temi edukacije mladih radi uključivanja u društvene tokove, kako ne bi bili izolirani, nego ostvarili punu ravnopravnost s drugim građanima. Skup je otvorio Senad Pršić, predsjednik Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre.

O zapošljavanju, odnosno o dosljednoj primjena zakona koji reguliraju zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina govorio je prof.dr.sc. Sead Berberović kazao je da smo deklarativno svi jednaki, dapače, manjine bi prema zakonu trebale imati pravo prednosti  pri zapošljavanju. Međutim situacija u stvarnosti je sasvim drugačija. Naime, s godinama se broj zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave,  pravosudnim tijelima te u jedinicama lokalne i područne samouprave smanjuje, i to unatoč mjerama i akcijskim planovima koje  je Vlada donosila godinama prije pristupanja EU-u. Razlozi su mnogobrojni: od ekonomske situacije, dakle gospodarske krize u kojoj se već godinama nalazimo, odluke Vlade o zabrani zapošljavanja  državnih službenika, očito neučinkovitih mjera koje je Vlada kanila provesti radi poboljšanja stanja, pa do činjenice da se manjine po zakonu već u samom natječaju trebaju deklarirati kao pripadnici manjine da bi u slučaju izjednačenja s najboljim kandidatima imali pravo prednosti. Međutim, to nije jedino pravo prednosti pri zapošljavanju, postoje i druga prava prednosti, poput onih koja imaju  hrvatski branitelji i invalidi. Tu je zakon malo nedorečen, postavlja se pitanje koje je pravo jače.

O rješavanje tekućih životnih pitanja pripadnika nacionalnih manjina (državljanstvo, uvođenje manjinskog jezika u škole, stjecanje specifičnog dvostrukog prava glasa) – govorila je zamjenica župana Istarske županije profesorica Viviana Benussi koja se dugi niz godina bori za ostvarivanje ovih prava talijanske nacionalne manjine u Istarskoj županiji.

O medijska zastupljenost manjina u sredstvima javnog informiranja govorio je predsjednik NZBI, Senad Pršić, struč.spec.oec. koji kaže da uloga medija u stvaranju klime prema manjinama je od izuzetnog značaja za promicanje ravnopravnosti manjina. Prisutnost manjina u medijima doprinosi promicanju i poštivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda i razumijevanja. Mediji su dužni doprinositi poštivanju različitosti i razvijati kulturu dijaloga i demokratskog dosega kako bi nacionalne manjine postale prihvaćene u društvo kao ravnopravni članovi. Jedan od najvažnijih zakona o pravima nacionalnih manjina u RH jeste Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina prema kojem bi RH trebala pripadnicima nacionalnih manjina omogućiti pristup sredstvima javnog priopćavanja i širenja informacija na jeziku i pismu kojima se služe. Prema tome, radijske i televizijske postaje na svim razinama (državnoj, regionalnoj i lokanoj) u obavljanju svojih djelatnosti trebaju promicati razumijevanja za pripadnike nacionalnih manjina. Posebno je važna potreba za proizvodnjom i emitiranjem programa manjinskih poticaja održavanja i razvoja kulturne, vjerske i druge samobitnosti nacionalnih manjina.

Na nacionalnoj televiziji HRT –u zastupljenost manjina smatramo da je nedovoljna i neodgovorajuća. Nacionalne manjine su zastupljene sa dvije redovne emisije, a to su Prizma i Manjinski mozaik. Ovo najbolje oslikava stanje u kojem je zakonska regulativa jedno, a praksa nešto sasvim drugo. Same emisije su uglavnom na temu folklora dok se o bitnim temama kao što je jezik, vjera kultura i tradicija vrlo malo govori. Prosječni TV gledatelj jako malo zna o svojim sugrađanima, pripadnicima drugih nacionalnih manjina.

Kod nas u Istri stanje je puno bolje prije svega zahvaljujući općoj klimi odnosa u društvu prema manjinama. Prije svega valja naglasiti da mediji kao TV Nova proizvodi i distribuiraju redovito programe o nacionalnim manjinama. Naše aktivnosti prate redovito te objektivno informiraju sugrađane doprinoseći boljem upoznavanju naše kulture, jezika i običaja a time i do ravnopravnosti i brže integracije u društvo. NIT također, no u nešto manjoj mjeri proizvodi i distribuira programe o našoj manjini, ali općenito u odnosu na sve manjine stanje je zadovoljavajuće. Radio Pula ima i radio emisiju o nacionalnim manjinama pod nazivom DUGA. Radio Istra i Radio Maestral su također vrlo susretljivi i otvoreni za nastup pripadnika u svojim programima što i mi vrlo često koristimo. Što se tiče tiskanih medija, Glas Istre kao regionalno glasilo, ali i drugi tiskani mediji redovito prate nastupe i informiraju javnost o aktivnostima nacionalnih manjina. 

Ono što bi se moglo dati kao primjedba je svakako da se previše pažnje posvećuje incidentnim situacijama u odnosima između manjinskih asocijacija. Isto tako, obrađuju se teme folklora i slično, a trebalo bi se više pažnje posvetiti temama iz područja jezika, kulture, vjere i tradicije.

Profesorica religijske pedagogije Minela Omanović govorila je o mogućim načinima smanjenje predrasuda i mogućeg nasilja prema pripadnicima manjina kroz vjerski odgoj. Istaknula je da je najmanja ćelija društva, obitelj, najznačajnija za razvoj pojedinca.

Smanjenje predrasuda i mogućeg nasilja prema pripadnicima manjina iz perspektive mladih govorile su Šejla Botonjić i Jasmina Crnalić u svom govoru istaknule su da se problemi s kojima se susreću mladi jesu mnogi negativni odgovori od poslodavaca, ako ga uopće i dobiju. Nažalost današnja mladež se sve češće susreće sa takvim problemima, koji ih mogu odvesti u krivom pravcu. Svjedoci smo kako danas mnogo mladih napušta našu državu upravo radi navedenih problema, jer bez posla nema egzistencije. Uzevši u obzir globalnu društvenu situaciju, vidimo kako se mladi također prepuštaju različitim porocima, poput droge, alkohola i drugih opijata, jer ne vide izlaz iz situacije. Isto tako, sve više mladih ulazi u razne ekstremističke grupe. Sve su to negativne posljedice izdvajanja iz društva tj. diskriminacije, na legalan način. U rješavanju ovakve situacije i navedenih problema, smatramo da nam mogu pomoći lokalne, regionalne ili državne vlasti. Ukoliko bi postojao određeni plan koji bi pomogao mladima kod zapošljavanja, s time da se uzmu u obzir i manjine i njihova prava, te da svi skupa budu dovoljno informirani i educirani kako iskoristiti svoja prava. Naglasile su da su današnji mladi već treća generacija Bošnjaka i Bošnjakinja, koja živi ovdje, odnosno rođeni su ovdje, stoga je Hrvatska i naša domovina, prihvaćamo različitosti i smatramo se apsolutno dijelom sredine u kojoj živimo. Zbog toga smatramo da zaslužujemo apsolutnu ravnopravnost sa svojim sugrađanima budući da je jedan od bitnih elemenata jačanje nacionalnog identiteta i aktivnosti u manjinskim asocijacijama, a koje nije moguće ostvariti i bez zaposlenja. Predlažemo predstavnicima naših asocijacija da u razgovorima sa predstavnicima vlasti zahtjevaju da vlasti izrade plan zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina pa i naše. Na taj način bi i mi shvatili da je nekome stalo do nas, odnosno da našu različitost doživljava kao prednost, a ne kao prijetnju bilo kome. Poruka svim mladima bila bi da se sa povjerenjem uključuju u društvene tokove te da se ne povode nikakvim porocima budući da su to u pravilu kratkoročna rješenja koja dugoročno nanose štetu i njima ali i društvu u cjelini. Konstantnim upozorenjima vladajućim strukturama na probleme s kojima se susrećemo i suradnjom sa većinskim stanovništvom možemo postići najviše za svih.

Dževad Jogunčić, dipl.ing. govorio je o financiranju udruga nacionalnih manjina putem Savjeta za nacionalne manjine RH. Govorio je o kriterijima i uvjetima po kojima se valoriziraju programi na temelju čega se odobravaju sredstva za financiranje programa. Konstantan rad na očuvanju kulturne baštine prepoznaju i vrednuju i najviša tijela poput Savjeta za nacionalne manjine RH.

Moris Žiković, viši referent za razvoj civilnog društva Grada Pule govorio je o financiranju i funkcioniranje manjinskih asocijacija na području Grada Pule. „Njega različitosti koja je izražena kroz programe nacionalnih zajednica i manjina zauzima mjesto osobitog značaja. Multikulturalizam jest politički i društveni odgovor na socijalnu situaciju u kojoj je potreban konsenzus i u kojoj je potrebno integrirati pluri-etničko i plurikulturno društvo. Zadaća nam je njegovati multikulturalističko društvo unutar kojeg društvena situacija odražava ravnopravnost sa svim kulturama i njihovim nosiocima što se postiže mehanizmima uključenja dok razmjena između kultura upućuje na činjenicu kako je do istinskih zajedničkih vrijednosti moguće doći jedino neprisilnim interkulturnim dijalogom. Naglasio je da se za petnaest programa koje provode udruge na području Grada Pule godišnje izdvaja 370.000,00kn“.  

Mr.sc. Aida Muradbegović istaknula je da je život u multikulturalnom društvu posljedica  migracija pojedinaca i grupa koje se odražavaju na demografskoj, gospodarskoj, socijalnoj, političkoj i kulturnoj razini pa se nesporazumi u nekoj sredini najčešće događaju zbog kulturnih razlika kao što su: jezik, radne i životne navike, norme ponašanja, vrijednosni sustavi. Stoga uvažavanje prava i sloboda manjina, rješavanje nesporazuma i sposobnost zajedništva postaju danas ključna pitanja svakog multikuluralnog društva i njegovih odgojno-obrazovnih institucija.

Na koncu, želja nam je da se još bolje i kvalitetnije integriramo u društvo u kojem živimo. Dobro smo integrirani, pogotovo u Istri, međutim, uvijek ima prostora za unapređenje odnosa i sporadičnih pojava na koje treba upozoriti i koje treba ukloniti u nekom budućem radu. Želja nam je da zaista budemo kvalitetan dio društva i da u svemu sudjelujemo. Manjina uvijek, na neki način, doživi neku neravnopravnost, diskriminaciju, što se najčešće događa prilikom zapošljavanja. Iz tog razloga smatramo da bi vlasti trebale izraditi dugogodišnji plan zapošljavanja mladih ljudi uključujući i pripadnike nacionalnih manjina.Kako bi se naši sugrađani bolje upoznali sa našim specifičnostima bilo bi dobro da je u medijima zaposleno više pripadnika nacionalnih manjina jer bi oni proizvodili i programe za manjine i na taj način smanjivali predrasude prema manjinama. Na kraju, generalno gledajući, u Hrvatskoj postoji suživot jer naša država  u tome ima iskustva. 

Kliknite da bi otvorili sliku!
Kliknite da bi otvorili sliku!
Kliknite da bi otvorili sliku!
Kliknite da bi otvorili sliku!
 

Tekst i fotografija: M. Čaušević 

Zadnja Promjena ( Petak, 06 Siječanj 2017 )
 
« Prethodna   Sljedeća »