Nacionalna Zajednica Bošnjaka Istre  
Novosti arrow Novosti arrow Uz Dan nezavisnosti BiH
Uz Dan nezavisnosti BiH Ispis E-mail
Četvrtak, 01 Ožujak 2012

 

 Poštovani,

 u nastavku Vam donosimo stav Izvršnog odbora NZBI

1)     Uz Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

2)     Bošnjaci i izbori u Republici Bosni i Hercegovini

(1)   Uz Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

Republika Bosna i Hercegovina 1. ožujak slavi kao svoj Dan nezavisnosti. Ovogodišnji Dan nezavisnosti obilježava se dvadeseti puta. Naime, u veljači 1992. godine održan je referendum za nezavisnost. Bošnjačko i hrvatsko stanovništvo je u velikom broju podržalo nezavisnost BiH dok je srpsko uglavnom bojkotiralo referendum.Odmah po proglašavanju nezavisnosti i međunarodnog priznanja zemlje u aprilu 1992. godine, izbija brutalna  agresija na BiH. Republika Bosna i Hercegovina je u Ujedinjene nacije primljena 22. svibnja 1992. godine, ali bez obzira na to nastavljena je bespoštedna agresija. Uzrok rata bio je namjera podjele BiH o čemu danas postoji mnogobrojna dokumentacija. Rat traje do 1995. godine, u kojem najviše stradaju Bošnjaci, nad kojima je počinjen genocid i etničko čišćenje, međutim i Srbi i Hrvati su pretrpjeli gubitke. Sva tri naroda u zemlji rat doživljavaju na različite načine, vidjevši u njemu ugrožavanje vlastitih nacionalnih interesa. Tako da je za mnoge Srbe "otadžbinski" i za mnoge Hrvate "domovinski" rat, mada je istina da je rat poveden zarad ciljeva velikodržavnih projekata susjednih zemalja. Početkom 1992. vraća se i historijsko ime Bošnjak kao ime nacije, koje zamjenjuje dotadašnju vjersku oznaku "Musliman". Uspješnim otporom građana Republike Bosne i Hercegovine agresiji i zalaganjem Vlade Republike Bosne i Hercegovine za multietničku i demokratsku državu ravnopravnih naroda, BiH je očuvala svoj državnopravni i historijski kontinuitet.U američkom gradu Daytonu 21. novembra 1995. sve zaraćene strane uključene u rat u BiH potpisuju mirovni sporazum, čime je neslužbeno završen rat. Konačni sporazum potpisan je u u Parizu 14. decembra 1995. Dejtonski sporazum potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u evropskoj porodici država. Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te Brčko distrikta, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu.Ustav je donesen na temeljima Dejtonskog mirovnog sporazuma. Po tom ustavu Bosna i Hercegovina je priznata kao nezavisna, suverena država s punim pravnim subjektivitetom temeljena na vrijednostima mira i pomirenja spremna za euroatlantske integracije. Međutim, i danas je BiH pod izvjesnim protektoratom jer su ovlasti tzv. Visokog međunarodnog predstavnika velike. Tako je 1998. godine Visoki predstavnik izabrao novu zastavu i grb Bosne i Hercegovine, te himnu (koja još nema teksta).Najveći problem današnje Bosne i Hercegovine je taj što ima administrativnu regionalnu podjelu, koja se uopće ne temelji na historijskim, ekonomskim ili prirodnim činjenicama. Tako je BiH upravno ustrojena od tri dijela: dva entiteta: (bošnjačko-hrvatska) Federacija Bosne i Hercegovine (51% teritorije) i Republika Srpska (49% teritorije), te Brčko distrikt, koji kao upravna jedinica ne pripada ni jednom od entiteta. Takva administrativna podjela snažno je utjecala da entiteti štite interese samo pojedinih naroda (FBiH je štitila interese Bošnjaka i Hrvata, ali ne i Srba, a RS je štitila interese Srba, ali ne i Bošnjaka i Hrvata), danas ta dva entiteta pokušavaju da se kompenziraju koliko toliko sa državnim ustavom, tako da su sva tri naroda službeno konstitutivna u oba entiteta i Brčko Distriktu. Najveći koraci u ujedinjenju države su napravljeni na monetarnoj politici, gdje je uvedena Konvertibilna marka kao platežno sredstvo u cijeloj državi, u vladinom sektoru gdje se stvara sve više državnih ministarstava a vremenom se gase entitetska. Osnovana je Uprava za indirektno oporezivanje na razini BiH i to je za posljedicu imalo jedinstvene poreske zakone u cijeloj BiH. Oformljena je jedinstvena vojska na pod nazivom Oružane snage Bosne i Hercegovine, a ukinute su entitetske vojske, uvedene su jedinstvene registracijske tablice itd.Trenutno Republika Srpska usporava reformu entitetskih institucija i pokušava se ojačati kao samostalna država. Protiv takvih nastojanja je međunarodna zajednica ali djeluje neučinkovito pa ta činjenica opterećuje, ionako, slabašno jačanje BiH kao jedinstvene države. Također, veliki problem ove države je taj što politika i političari rade najmanje u interesu države i svojih birača, što ima za posljedicu nisku privrednu razvijenost, korupciju, nezaposlenost i siromaštvo.U takvom ozračju, Bošnjaci u RH svake godine obilježavali su Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. U tome su osamljeni jer za tu aktivnost ne nalaze suradnike među Srbima i Hrvatima, porijeklom iz BiH.Ovogodišnji Dan nezavisnosti BiH Bošnjačka nacionalna manjina Istarske županije (BNZI) obilježiti će tematskom sjednicom Izvršnog odbora (IO) te polaganjem vijenca Bošnjacima poginulim u Prvom svjetskom ratu na strani Austro-ugarske. Oni su pokopani na Mornaričkom groblju u Puli i svojevrstan su dokaz dugogodišnjem boravku Bošnjaka u Istri. Tematska sjednica IO biti će izrada novog statuta Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske (BNZH) koji bi trebao stvoriti pretpostavke za jače povezivanje bošnjačkih asocijacija na razini Hrvatske u organizacijskom i programskom smislu.  

(2)   Bošnjaci i izbori u RH

Prošlo je tri mjeseca od izbora za Hrvatski sabor a lokalni izbori biti će za nešto više u od godine dana. BNZI je u svim dosadašnjim izborima bila aktivna u smislu da bošnjačku nacionalnu manjinu motivira da u što većem broju izađe na izbore, glasuju po svojoj savjesti i u toj odluci uzmu u obzir one izborne programe koji našoj manjini osiguravaju najbolje uvjete života i djelovanja. NZBI se nije ustručavala javno suprotstaviti dvjema malim političkim strankama s bošnjačkim nacionalnim predznakom Stranci demokratske akcije Hrvatske (SDAH) i Bošnjačkoj demokratskoj stranci Hrvatske (BDSH) koje svojim djelovanjem nameću ekskluzivitet nad bošnjačkim narodom u RH. Nakon izbora može se konstatirati da je to nastojanje uspjelo jer su se Bošnjaci u velikom broju koristili općim a ne manjinskim pravom glasa. Na proteklim izborima BNZH je izašla sa svojim kandidatom. Međutim, taj kandidat nije izabran u Sabor ali je tim činom oborena barijera koju su stalno godinama podizale spomenute bošnjačke nacionalne stranke da su one jedine političke predstavnice naše manjine u RH. Na izborima za hrvatski Sabor izabran je Bošnjak, kandidat političke stranke ( BDSH) kao zastupnik: albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine. Ista osoba automatski postaje i član Savjeta za nacionalne manjine. Nekima će izgledati čudno što se  NZBI ne raduje ovakvom izboru. Tomu ima više razloga. Iz tih razloga NZBI će nadležnim državnim tijelima uputiti inicijativu da se zakonski akti koji reguliraju sudjelovanje manjina u izborima mijenjaju. U kom smislu. Obrazložiti ćemo na primjeru 12. izborne jedinice (manjinske) i to u dijelu koji se odnosi na izbor jednog zastupnika kao predstavnika albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine. Nema smisla da se bira jedan zastupnik koji će predstavljati nekoliko manjina. U ovom slučaju dolazi do majorizacije što najbolje ilustriraju rezultati izbora. Tako, već treći mandat albansku, bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i slovensku nacionalnu manjinu predstavlja osoba iz bošnjačke manjine i to predstavnik bošnjačke nacionalne stranke. Apsurd. Zamislite, slovensku nacionalnu manjinu, čija je matična država u Europskoj uniji, predstavlja predsjednik male bošnjačke stranke. Čak što više, iskustvo je pokazalo, da taj predstavnik ništa nije dobrog donio bošnjačkoj manjini a kamoli ostalim. Svojim istupima više je štetio, u prvom reda nama bošnjacima. Manjkavost ovakvog načina izbora je i to što je „dozvoljeno“ da u ovoj 12.  izbornoj jedinici sudjeluju političke stranke i to manjinske nacionalne čime se indirektno nameće da su one jedine predstavnice svoje manjine, što je pogubno za manjine. Ako se tome doda način njihova djelovanja i vrbovanja glasača zaključujemo da time getoiziraju ove manjinske skupine i unose razdor među manjinskim članovima. Raduje činjenica, što tumačimo i potvrdom našeg stava, da sadašnja Vlada svojim stavom napušta dosadašnju praksu da se predviđen broj predstavnika nacionalnih manjina bira u državne organe, isključivo, iz redova manjinskih političkih stranaka. Našem prijedlogu ide u prilog i činjenica što su, kao rezultat izbora a ne sustava, danas manjinski zastupnici takoreći nevažni, marginalni, i nisu u prilici da u svoju osobnu korist trguju s pobjednicima na izborima. Da bi se nacionalne manjine što kvalitetnije integrirale u hrvatsko društvo treba država osigurati koliko toliko dostatna financijska sredstva koja omogućavaju realizaciju planova i programa očuvanja kulturološkog i povijesnog identiteta nacionalne manjine. U tom smislu imamo primjedbi i na sastav Savjeta za nacionalne manjine. U prvom redu on je ispolitiziran, a bošnjačka manjina dobrano uskraćena. Već treći mandat automatski je član Savjeta Bošnjak, ali kao predstavnik političke stranke i pet nacionalnih manjina što je kvalitativna razlika. Zašto, pa tumači se da je on predstavnik Bošnjaka, što ne proizlazi iz uloge zastupnika Sabora u tom tijelu i što druge nacionalne manjine koje bi trebao zastupati ta osoba imaju još po jednog svog predstavnika koje predlažu udruge nacionalnih manjina. Ovim se pravi diskriminacija prema Bošnjacima. Dakle, jedino mi Bošnjaci nemamo svog predstavnika u Savjetu za nacionalne manjine kojega predlažu udruge  naše manjine. Dovoljno razloga za inicijativu da imao svoga zastupnika u hrvatskom Saboru, ali i predstavnike u Savjetu za nacionalne manjine iz redova udruga naše manjine. 

Zadnja Promjena ( Četvrtak, 01 Ožujak 2012 )
 
« Prethodna   Sljedeća »