Nacionalna Zajednica Bošnjaka Istre  
Novosti arrow Novosti arrow Izbori i vršljanje
Izbori i vršljanje Ispis E-mail
Petak, 12 Kolovoz 2011

Prof. dr. sc. Jusuf Šehanović
Poreč, 10. kolovoz 2011.


NASTUPAJUĆI IZBORI I VRŠLJANJE BOŠNJAČKIH POLITIČKIH STRANAKA U ISTRI

Bošnjačka nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj (RH) je jedna od najbrojnijih. Pretpostavlja se da će njenih pripadnika u RH formalno biti oko 70.000 kada se završi proces pojedinačnog preimenovanja (u matičnim uredima) iz starog naziva Musliman u novi naziv Bošnjak (Bošnjakinja), jedini stvarni naziv na temelju kojega se i ostvaruju potencijalno iznimno velika zakonska prava. Procjenjuje se da u Istarskoj županiji (IŽ) živi između 10.000 i 15.000 Bošnjaka (Muslimana), što nas, također, svrstava u najbrojniju nacionalnu manjinu na ovim prostorima.
Za uspješno djelovanje i kvalitetno konzumiranje ustavnih i drugih zakonskih prava osnovna pretpostavka je dobra organiziranost Bošnjačke nacionalne manjine u lokalnoj zajednici i u cijeloj RH, što je jedan od zaključaka okruglog stola „Bošnjaci u Republici Hrvatskoj“ koji je održan u listopadu 2010. godine u Puli. Već duže vremena Bošnjaci svoje svekolike potrebe u RH upražnjavaju kroz Bošnjačku nacionalnu zajednicu Hrvatske (Zajednica županijskih organizacija), SABAH (Savez bošnjačkih udruga koje se dobrovoljno učlanjuju), Islamsku zajednicu (organizacija islamskih vjernika), kulturno-umjetnička društva, sportske ekipe (u pravilu nogometne) te političke stranke. Svoje političko djelovanje Bošnjaci (Bošnjakinje) ostvaruju kroz vijeća i predstavnike u jedinicama lokalne samouprave i putem članstva u političkim strankama (dvije su s bošnjačkim predznakom, B-stranke) te putem Bošnjaka - saborskog zastupnika (koji predstavlja, također, slovensku, albansku, crnogorsku i makedonsku nacionalnu manjinu). Bošnjačke asocijacije djeluju samostalno pa je na spomenutom Okruglom stolu zaključena potreba, radi postizanja kvalitetnijih rezultata u ostvarenju svojih prava, najmanje jedan puta analizirati stanje u Bošnjačkoj nacionalnoj manjini i organiziranje krovne organizacije Bošnjačkog naroda u RH.
Na nedavno održanim izborima za predstavnike i vijeća nacionalnih manjina (10. srpnja 2011.) u IŽ na izbore je izašlo najviše Bošnjaka. U relativnom smislu, uspoređujući s ostalim nacionalnim manjinama, može se zaključiti uspješno sudjelovanje Bošnjaka u ovim procesima. Međutim, ako se broj onih koji su izašli na izbore stavi u omjer ukupnog broja na ovim prostorima može se zaključiti da taj uspjeh nije ni približno kakav bi trebao biti. Stoga, dosadašnja iskustva ukazuju, da bi se u ovom segmentu trebala mijenjati pravila. Priznavanje rezultata izbora treba staviti u kontekst postotka onih koji su na izbore izašli i brojnog stanja nacionalne manjine. Ne uvjetujući minimalan broj izlaska na izbore u odnosu na biračke popise daje se mogućnost upliva političkim strankama u rezultate, gdje, formalno, u ovom činu (predlaganja kandidata), stranke nisu predviđene. Pobjeda na izborima može se ostvariti i izlaskom samo jednog glasača. Stranačka stega primorava članove stranke da izađu na izbore i glasaju za dirigirane kandidate pa time predstavnici i vijeća postaju kontrolirana od političke stranke, što se ovaj puta i dogodilo. Primjenjuje se sistem stranačkog krstarećeg autobusa i derneka od 100 kuna.
U ovo vrijeme, kada se približavaju izbori za Sabor, političke stranke s bošnjačkim predznakom su, angažirajući aktiviste iz Nacionalne zajednice Bošnjaka Istarske županije, krenule u osnivanje bošnjačkih nacionalnih zajednica u više općina i gradova. To je legalno jer nacionalne zajednice po hrvatskim zakonima djeluju kao udruge koje mogu osnovati i samo tri osobe. Tom logikom nacionalne udruge mogu se osnivati i u kvartu, ulici, zgradi, stanu, obitelji što se negativno odražava na, u prvom redu, suradnju i očuvanje nacionalnih obilježja. Sadašnja praksa ukazuje da ovakvo stanje potiče ostvarenje pojedinačnih privatnih interesa pod izlikom zastupanja interesa nacionalne manjine u cjelini. U ovom smislu prisutna je krađa postignuća Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre predstavljajući ih kao doprinos prebjeglih bivših aktivista i političke partije kojoj služe te njihova  agresija na organe i pojedince Zajednice. Obično se tu radi o tome da se aktivista-prebjeg stavlja u službu vlasnika političke partije koji sve podređuje ambiciji da na sljedećim izborima uđe u Hrvatski sabor (jedan takav već sjedi osam godina u Saboru i ima namjeru sjediti još daljnjih četiri godine – jedna B-stranka a drugi ga planira zamijeniti – druga B-stranka). Stanje bi bilo komično da nije tragično po bošnjački narod jer rezultat svega ovoga u narednih četiri mjeseca proizvesti će kaotično stanje.

Da bi se spriječilo nastupanje pogubnog stanja po Bošnjačku nacionalnu zajednica Hrvatske, a time i bošnjačku nacionalnu manjinu u RH, ona će na sljedećim izborima kandidirati svog predstavnika za saborskog zastupnika.

Nacionalna zajednica Bošnjaka Istre će, slijedeći svoju viziju i misiju te realizirajući plan i program, a sagledavajući postojeću situaciju, uvijek djelovati na ujedinjenju Bošnjaka u programima koji čuvaju i razvijaju tradicije našeg naroda. Primjenjivati će učinkovite moduse organiziranja slijedeći stav da je svaki Bošnjak (Bošnjakinja) dobrodošao ako mu bošnjaštvo nije profesija i bošnjaštvo ne koristi za ostvarenje svojih privatnih interesa.

Zadnja Promjena ( Petak, 12 Kolovoz 2011 )
 
« Prethodna   Sljedeća »